BEOGRAD – Beograd i Priština imaju kao strateški cilj ulazak u Evropsku uniju, a uslov da se nastavi tim putem je da se ispuni poglavlje 35, koje se bavi normalizacijom odnosa, izjavio je danas potpredsednik nemačkog Maršalovog fonda Ivan Vejvoda.
“Bez obzira koliko se prepreke činile velikim, obe strane znaju da je jedini put nalaženja kompromisa da budu zajedno za tim stolom i da neiscrpno pregovaraju”, rekao je Vejvoda, koji je učestvovao na panelu o transatlanskoj mreži mladih u okviru šestog Beogradskog bezbednosnog foruma.
Govoreći o mestu Srbije u trasatlanskim odnosima, on je za Tanjug naglasio da je Srbija sastavni deo geopolitičke Evrope i da je njena trgovina najvećim delom vezana za EU.
“Mi smo deo tog zapadnog sveta najšire definisan i mi moramo da se sameravamo upravo sa tim velikim saveznicima. Strateški cilj je s pravom ulazak u EU. Čak i ovakva kakava je, ona predstavlja veiku ekonomsku silu, to će ostati tako sledećih decenija. Mi smo tu gde jesmo, i ova vlada nastavlja politike svih prethodnih vlada da Srbiju usidri u tu luku Evrope”, rekao je Vejvoda.
Transatlanski odnosi su, kako je rekao, na iskušenju zbog svekolikih izazova s kojima se svet suočava, kao što su migranska kriza, populizam i, pre svega, pitanje da li će biti rasta u zapadnom svetu.
Ekonomska i finansijska kriza, koja se pojavila 2008. godine,”nikako da izađe na zelene grane”, rekao je Vejvoda navodeći da je u Americi rast nekoliko odsto dok je u Evropi srednji rast oko jedan-dva odsto.
“Mnogi ljudi osećaju neizvesnost za sutrašnjicu, ako imaju posao pitaju se da li će ga imati sutra, oni koji ga nemaju da li će ga ikada ponovo imati, a posebno zbog četvrte tehnološke revolucije gde automatizacija, digitalizacija, zamenjuje ljudski rad robotima ili na drugi način. Živimo jednu veliku transformaciju”, objasnio je Vejvoda.
Ta neizvesnost, naglasio je, proizvodi političke efekte poput porasta popularnosti stranke Nacionalni front Marin Le Pen u Francuskoj, rasta populizma u Nemačkoj, ali i pojave “fenomena” Donalda Trampa u SAD.
On je dodao da su prisutne i druge nestabilnosti, poput “akcije Rusije u Ukrajini” i na evropskom kontinentu, koji, kako je ocenio, doživaljava turbulencije.
“Evropa i SAD zavise veoma jedni od drugih, pre svega u ekonomskom smislu, jer su ogromne međusobne investicije, što samim tim znači stvaranje radnih mesta. Sve što remeti taj odnos stvara neizvesnost sa obe strane Atlantika”, zaključio je Vejvoda.

