BEOGRAD – Ključna ideologija Vinstona Čerčila bila je napredak, boljitak i sloboda njegove zemlje, Velike Britanije, a sve drugo je bilo podredeno tome, rekao je danas predsednik vlade Aleksandar Vučić na promociji knjige Borisa Dzonsona „Faktor Čerčil“.
„Menjao je svoje stavove, mišljenje, politicke poruke i poteze, ali ono što nije menjao bila je neverovatna hrabrost, nepodeljena i ogromna ljubav prema njegovoj otadžbini“, rekao je Vučić.
On je kazao da je Čercil bio čudan čovek, ali jedan od najvecih lidera savremenog sveta i da je pitanje da li ce se u buducnosti pojaviti neko slican.
„Dobro je da postoje i oni koji hoće da uče od Čerčila, što znaci da je ljubav prema otadžbini kao kljucna ideja njima bliža od ostvarivanja njihovih sopstvenih interesa“, rekao je srpski premijer.
On je ocenio da je Čerčil, prema autoru knjige, sve postizao manipulacijom, da je bio osoran i nadmen, ali u suštini covek velikog srca od kojeg i državnici mogu mnogo da nauče.
„Kako nekada šarmom, lukavošcu, lažnim podaništom da pobedimo onoga ko nam drži mač nad glavom i kako da budemo beskompromisni kad taj mač bude zamahnuo, kao i kako da stojite iza svojih odluka da biste doneli najbolje rezultete za svoje gradane“, rekao je Vučič, dodajuci kako veruje da ce Srbija „nekada u buducnosti imati one koji ce moci da donose ozbiljne i odgovorne odluke, ali uvek i samo u interesu našeg naroda i naših gradana“.
Neke od Čerčilovih osobina Vučić vidi i kod Borisa Džonsona, pa tako hvali njegov šarm, hrabrost, istrajnost, kojima je, kako je primetio, nedavno pridobio evropske zvanicnike prilikom svoje prve posete Briselu u svojstvu šefa diplomatije, gde je bio „jedina i prava zvezda“.
Profesor na beogradskom Fakultetu za bezbednost Zoran Dragišić ukazao je da je o Čerčilu napisano stotine knjiga, da postoje njegova sabrana dela, ali da mu se čini da nijedna od tih knjiga nije izazvala toliko interesovanje javnosti kao ova.
Knjiga, prema njegovim rečima, ne može da se smesti u određeni žanra, jer je istorijska, autobiografska, a i pruža psihološki portret na ne tako klasičan način.
„Centralna ideja ove knjige je da je ovo studija o istorijskom subjektu. Džonson je nepretenciozno krenuo u objašnjavanje istorijskog subjekta“, objasnio je Dragišić.
Džonson je, kako je istakao, majstorski napisao knjigu o ličnosti Čerčila koji je promenio tok istorije i svojim delom učinio da ona izgleda drugačije.
Čerčila je, kako je Džonson pokazao, izdvajalo u galeriji istorije, da je u teškim godinama odlučio da pruži otpor Hitleru, u vremenu kada je Nemačka pokorila celu Evropu.
„Odluka koju je doneo je bila hrabra, i to je odluka koja je prelomila tok Drugog svetskog rata“, uveren je Dragišić dodajući da ga je to učinilo besmrtnim.
Takođe Džonson, prema njegovim rečima, u drugom poglavlju govori o svetu kako bi izgledao da nije bilo Čerčila, a to je mračan prikaz sveta u koji bi podelili između sebe Hitler i Staljin.
Dragišić je ukazao da uvek kada neko govori i piše o nekom drugom govori i o sebi, što je učinio i Džonson koji otkriva da mu je Čerčil politički idol.
Ekspert za međunarodne odnose iz Vašingtona Lari Grosman ukazao je na povezanost SAD i Velike Britanije, navodeći da svakodnevno prolazi pored spomenika Čerčilu, koji se nalazi ispred britanske ambasade.
Prema njegovim rečima, Džordž Buš je imao statuu Čerčila u svojoj kancelariji, kao znak povezanosti dve zemlje.
Aktuelni predsednik SAD Barak Obama tu statuu sklonio je i zamenio za statuu Martina Lutera Kinga, a narod se dugo pitao šta je uradio sa Čerčilom. Grosman je preneo da je Obama statuu Čerčila stavio u privatnu kancelariju, što dodatno ukazuje na značaj povezanosti dve zemlje.
On je istakao da su SAD i Velika Britanija imale i nastaviće da imaju posebne odnose bez obzira ko je premijer u Londonu i ko je predsednik u Vašingtonu.
Grosman je jedno podsetio da je Čerčil imao posebnu vezu sa SAD, jer mu je majka bila Amerikanka.
Promociji knjige, koja je održana u Skupštini grada Beograda, prisustvovali su ministar odbrane Zoran Đorđević, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin, ministar energetike Aleksandar Antić i šef diplomatije Ivica Dačić.

