Gradovi

Za nekoliko meseci nećemo „dokazivati“ da smo se rodili

BEOGRAD – Građani koji vade nova lična dokumenta i dalje šalterskim službenicima podnose uverenje o tome “da su se rodili”, a za konačno iskorenjivanje ove paradoksalne prakse, prema rečima resorne ministarke Ane Brnabić, potrebno je još nekoliko meseci rada.

Iako je Zakon o opštem upravom postupku donet još za mandata prethodne ministarke državne uprave i lokalne samouprave Kori Udovički, građanima se i dalje više isplati, kad je reč o provedenom vremenu, da sami “peške” prikupe po institucijama sva potrebna dokumenta, umesto da čekaju da te službe međusobno razmene podatke.

Ako čekaju, službenici će u većini slučajeva, umesto za tri dana, koliko je primera radi potrebno da se izda nov pasoš, koristiti maksimalan rok od 30 dana.

Upitana gde je zapelo i zašto ideja o razmeni podataka među institucijama nije zaživela i u praksi, ministarka Brnabić podvlači da je proces veoma složen, da je elektronska uprava prioritet, kao i da očekuje da će sistem konačno zaživeti za nekoliko meseci.

“Elektronska uprava je jedan od prioriteta ove vlade. Ono što je prethodna vlada dobro uradila jeste usvajanje Zakona o opštem upravnom postupku. Dugo se radilo na tom zakonu, i to je više od 50 odsto posla, a sada ga treba uspešno implementirati”, rekla je Brnabić Tanjugu.

Različite državne funkcije, ministarstva, agencije, lokalne samouprave imaju već svoje elektronske servise, objašnjava ona, ali je zapelo u delu što neki servisi nisu kompatibilni.

“Sada bi trebalo videti koliko čiji servisi mogu da komuniciraju, da bi to zaživelo i da građani ne podnose izvod iz matične knjige rođenih, venčanih i slično. Trebalo bi da, kad odete na šalter i date zahtev za neki dokument, državni službenici mogu da komuniciraju jedni sa drugima, i da to sami prikupe. Svi ti dokumenti su već kod njih”, navodi Brnabić.

Preduslov za to je, nastavlja, kompatibilnost elektronskih servisa, o čemu se, kako je rekla, dugo nije razmišljalo.

Druga stavka za koju se može reči da je malo ukočila proces jeste, prema njenim rečima, to što, mnogo podataka i dalje nije prebačeno u elektronski oblik.

“Mnogo podataka je i dalje, takoreći na papiru, a veliki je posao da se oni prebace u elektronsku formu”, dodala je ona.

Brnabić je, ističući da je obim posla veliki, izrazila nadu da bi mogao da bude završen tek za nekoliko meseci.

U Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj, koju je ministarka vodila do imenovanja u vladi, ističu da je suština elektronske uprave, što je bila jedna od preporuka ove organizacije za smanjenje birokratije, da državne institucije rade same, a ne da građani budu njihovi kuriri.

Savetnik u NALED-u Ivan Radak kaže za Tanjug da u praksi razmena podataka funkcioniše, ali ne uvek kako se očekivalo, jer na žalost, institucije i dalje koriste maksimalan rok da prikupe podatke za svakog građanina i da obrade zahtev.

“U nekim slučajevima je to sigurno opravdano, jer podaci koje traže ne postoje u elektronskom obliku, ali u nekim slučajevima sigurno nije opravdano”, rekao je Radak.

On je naveo primer da se prilikom vađenja ličnih dokumenata, institucije pravdaju time da moraju da obrade veliku količinu zahteva, i ukazuje da bi rešenje bilo – elektronska razmena podataka, odnosno mogućnost da u realnom vremenu službenici pristupe podacima u nadležnosti drugih institucija.

“U praksi bi to značilo da se utvrdi koja je institucija nadležna za koji podatak, ali i da se zna da je ona odgovorna za tačnost tog podatka. Onda službenik može u realnom vremenu da pristupi bazi podataka te institucije i da bude siguran da je preuzeo tačnu informaciju, da ne mora dodatno da to proverava. To bi omogućilo da ovaj rok od mesec dana bude skraćen”, rekao je Radak.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Na Vrh