Novosti online

Svilanović: Sajber bezbednost vruća tačka i globalni izazov (VIDEO)

Generalni sekretar Saveta za regionalnu saradnju (RCC) Goran Svilanović izjavio je danas u Istanbulu da je sajber bezbednost postala nova „vruća bezbednosna tačka“ i veliki izazov na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou.

Otvarajući Treću regionalnu konferenciju za koordinaciju borbe protiv terorizma i sprečavanja i suzbijanja nasilnog ekstremizma u Jugoistočnoj Evropi, Svilanović je rekao da su pretnje sajber napadima, migracije, organizovani kriminal i kontrola lakog naoružanja na vrhu bezbednosnih prioriteta u Jugoistočnoj Evropi.

„Internet je glavno sredstvo koje teroristčke organizacije koriste za pronalazak, regrutovanje i za obuku novih članova“, kazao je Svilanović.

On je naveo da je u 2018. godini EU pružila nemerljivu podršku jačanju bezbednosne saradnje u Jugoistočnoj Evropi i podsetio da je na samitu EU i Zapadnog Balkana u Sofiji, kao i na londonskom samitu u okviru Berlinskog procesa istaknut značaj bezbednosne saradnje EU i zemalja regiona.

Na jednodnevnoj konferenciji u koorganizaciji RCC i Vlade Turske, učestvuju predstavnici vlada, medjunarodnih i regionalnih organizacija i inicijativa koji diskutuju o sajber bezbednosti i radikalizaciji na internetu, o regionalnoj povezanosti u suzbijanju nasilnog ekstremizma, kao i o održivom rešenju za sprečavanje ilegalnog posedovanja i zloupotrebe malokalibarskog oružja i lakog naoružanja (SALW).

Posle uvodnog dela konferencije, Svilanović je novinarima kazao da je RCC organizovao današnji skup o bezbednosnim pitanjima u regionu, jer je potrebno obuhvatiti sve inicijative u toj oblasti i raditi zajednički kako ne bi došlo do dupliranja aktivnosti.

„Ovde su danas predstavnici RCC i grupe koja okuplja nacionalne predstavnike koji se bave problemom borbe protiv terorizma, radikalizacijom i problemom ekstremizma. Sve smo ih okupili s idejom da pre svega razgovaramo o tome šta se dogadja u sajber prostoru“, kazao je Svilanović.

Naveo je da na Zapadnom Balkanu izmedju 66 i 81 odsto ljudi koristi internet i ocenio da je taj podatak važan jer se internet koristi za širenje lažnih vesti, za radikalizaciju onih koji završe na bojištima širom sveta, za nasilno ekstremističko delovanje, i za pripremanje terorističkih aktivnosti.

„Koristi se dark veb i kripto valute, prethodnih godina se nije vodilo dovoljno računa o tome. U regionu je 66-81 odsto stanovnika na internetu, oni su u situaciji da budu radikalizovani, u situaciji da budu deo mreža, da šire takozvane lažne vesti“, rekao je generalni sekretar RCC.

Generalni sekretar RCC je kazao da današnji skup ima dva cilja izradu nacionalnih strategija za borbu protiv terorizma, nasilnog ekstremizma, zloupotrebe i korišćenja lakog oružja u zemljama regiona ili, ako one već postoje, harmonizaciju s propisima EU.

„Drugi korak je da se na regionalnom nivou dogovorimo da imamo u punoj meri harmonizovane propise sa EU, da imamo jedinicu koja je spremna za borbu protiv radikalizacije i da imamo potpuno uključenu širu društvenu zajednicu“, rekao je Svilanović.

On je naveo da je veoma važno pitanje reintegracije boraca na stranim ratištima i dodao da država ne može sama da ga rešava, već da joj je potrebna podrška verskih lidera, škola, nevladinih organizacija, porodice, šire društvene zajednice.

„Na ratištima širom sveta učestvovalo je oko 1.000 ljudi iz regiona 200 ih je poginulo, 400 je još na bojištima, a oko 300 ljudi se vratilo. Sada se bavimo pitanjem kako ih reintegrisati u zajednicu i ne dozvoliti da dodje do dalje radikalizacije u zajednici“, kazao je Svilanović.

Kad je reč o kontroli lakog naoružanja, on je kazao da je u terorističkim napadima u Briselu, Londonu i Parizu korišćeno oružje koje je došlo s prostora bivše Jugoslavije gde postoji ilegalna trgovina oružjem.

„Nemačka, Francuska i Velika Britanija su veoma zainteresovane da ulože dodatna sredstva da nam pomognu da sačuvamo ili da kroz legalne kanale prodamo to oružje, a ne da ono samo nestane i da se onda pojavi na ratištima širom sveta ili u njihovim gradovima, kao oružje upotrebljeno u terorističkim napadima“, dodao je Svilanović.

Veliki pomak u broju korisnika Interneta na Zapadnom Balkanu


Internet danas koristi 51 odsto svetske populacije, a na Zapadnom Balkanu izmedju 66 i 81 odsto stanovništva, izjavila je danas u Istanbulu profesorka Univeriteta u Dablinu Šila Brejdi.

Na Trećoj regionalnoj konferenciji za koordinaciju borbe protiv terorizma i sprečavanja i suzbijanja nasilnog ekstremizma u Jugoistočnoj Evropi, Brejdi je kazala da je izmedju 2000. i 2017. godine došlo do velikog povećanja korišćenja interneta na Zapadnom Balkanu.

Najviše internet korisnika u regionu imaju Bosna i Hercegovina (BiH) s 81 odsto i Kosovo s 80 odsto, a slede Makedonija (76), Srbija (72), Crna Gora (70) i Albanija (66 odsto).

Predstavljajući svoju studiju o sajber bezbednosti i radikalizaciji na internetu, Brejdi je navela da je u Crnoj Gori prošle godine prijavljeno 385 sajber napada, u Srbiji svega 20, a u Makedoniji 75, i ocenila da je to dosta nizak nivo.

Brejdi je kazala da zemlje Zapadnog Balkana harmonizuju svoje zakonodavstvo s EU u oblasti sajber bezbednosti, ali da nedostataka ima. Zakon o sajber bezbednosti nemaju BiH i Makedonija, strategiju o sajber bezbednosti nema BiH, dok nedostatak tercijarnog obrazovanja o informacionoj bezbednosti odlikuje Srbiju i Albaniju, navodi se u izveštaju.

Kad je reč o Srbiji, u izveštaju se navodi da tek treba da usvoji strategiju o sajber kriminalu, da je nacionalni tim za odgovor na računarske incidente ograničene funkcionalnosti, i da uglavnom postoji dobra saradnja privatnog sektora i vlade.

U izveštaju se navodi i da lažna informacija putem interneta dospe u proseku do 1.500 osoba šest puta brže od istinite.

Na konferenciji u organizaciji Saveta za regionalnu saradnju (RCC), Brejdi je navela da je u 2017. godini u svetu bilo 3,8 milijardi korisnika interneta i da se očekuje da će ih biti šest milijardi do 2022. godine, a 7,6 milijardi do 2030. godine, što predstavlja 90 odsto svetskog stanovništva.

U svetu je u 2016. godini bilo 2,28 milijardi korisnika društvenih mreža, a očekuje se da će ih biti tri milijarde do 2021. godine, dodala je.

Turski zvaničnik: Potrebna zajednička borba protiv terorizma

Zamenik turskog ministra unutrašnjh poslova Muhterem Indže izjavio je danas u Istanbulu da Turska ima ključnu poziciju u suočavanju s bezbednosnim problemima u svetu i Evropi i da u toj borbi ne sme da bude prepuštena samoj sebi.

Na Trećoj regionalnoj konferenciji za koordinaciju borbe protiv terorizma i sprečavanja i suzbijanja nasilnog ekstremizma u Jugoistočnoj Evropi, Indže je rekao da terorizam zahteva zajedničku borbu.

„Naša borba štiti i gradjane Evrope i drugih oblasti. Mi želimo mir u svim delovima sveta i ni od koga ne tražimo nikakvu finansijsku pomoć za borbu koju vodimo. Samo želimo iskrenost, odlučnost i odlučne korake“, kazao je Indže.

Ocenio je da se terorizam, trgovanje narkoticima i krijumčarenje migranata nadopunjuju i da te aktivnosti „hrane jedna drugu“.

„Terorističke organizacije i organizovane kriminalne grupe zaradjuju od trgovine drogom i od krijumčarenja migranata. Migranti takodje nose drogu sa sobom da bi finansirali svoj put. Prihode od trgovine drogom teroristi koriste za kupovinu oružja“, rekao je turski zvaničnik.

Indže je naveo da je Turska u 2018. osujetila 343 pokušaja „terorističkih napada Radničke partije Kurdistana (PKK), Islamske države i drugih ekstremnih organizacija“.

Ocenio je da „veliku opasnost“ za evropske zemlje predstavljaju PKK i mreža islamskog propovednika Fetulaha Gulena.

Indže je dodao da se Turska od 2011. suočava i s velikim prilivom migranata iz Sirije i drugih zemalja.

„Turska je zemlja s najvećim brojem izbeglica u svetu, a 2010. nismo bili ni medju prvih pet. Trenutno je u Turskoj 3,6 miliona sirijskih migranata“, kazao je Indže.

On je naveo da su turske vlasti samo u 2018. godini uhvatile oko 247.000 ilegalnih migranata.

Dodao je da su ove godine zaplenile 800 tona marihuane, 15,9 tona heroina i 7,8 miliona tableta ekstazija.

LOKUPNI VIDEO MATERIJAL MOŽETE PREUZETI OVDE

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh