Gradovi

Četvrti Beogradski dijalozi – Kakva je sudbina EU

BEOGRAD – Kakva je sudbina Evropske unije, kako porast nacionalizma i populizma utiče na evropsku ideju i da li je proširenje mogući odgovor država članica i kandidata na krizu – pitanja su na koja će odgovor pokušati da daju učesnici četvrtih „Beogradskih dijaloga“.

Inicijativa „Beogradski dijalozi“, koja je pokrenuta kako bi se ojačalo opredeljenje Srbije za nastavak puta ka članstvu u EU i dodatnu izgradnju kapaciteta za sprovođenje dubinskih reformi na tom putu, okupiće 8. i 9. decembra brojne stručnjake i značajna imena iz sveta politike i civilnog društva.

Četvrte Beogradske dijaloge organizuju Beogradski fond za političku izuzetnost i Forum Srbija Nemačka, u saradnji sa Vilfred Martens centrom za evropske studije, a uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju i Saveta Evrope.

Prvog dana dijalog će otvoriti ministarka bez portfelja zadužena za evropske integracije Jadranka Joksimović, ambasador Nemačke u Srbiji Aksel Ditman, zamenik šefa Delegacije EU u Srbiji Oskar Benedikt i predsednik Upravnog odbora Foruma Srbija Nemačka Bojan Predojević.

O Evropi između nacionalizma, populizma i proširenja govoriće i direktor Škole politike i međunarodnih odnosa Univerziteta Kraljice Meri u Londonu Adam Fagan, a zatim će uslediti paneli o uticaju tih tokova na evropsku ideju i proširenju kao mogućem odgovoru na krizu.

Svoje stavove, između ostalih, izneće gostujući predavač sa Grčkog otvorenog univerziteta i Univerzitet Pafos sa Kipra, Vilfred Martens iz Centea za evropske studije, profesor Vinfrid Fajt sa Univerziteta u Frajburgu, bivši član nemačkog Bundestaga Gert Vajskirhen, kao i direktor Programa za transatlantske odnose Vederhed centra za međunarodna pitanja Harvard Univerziteta Manuel Munjiz.

Učesnici druge panel diskusije su Margarida Markeš, državna sekretarka za evropske poslove Portugala, Vesna Pusić, bivša ministarka spoljnih i evropskih poslova Hrvatske i počasna predsednica Hrvatske narodne stranke, Konrad Niklevič, zamenik direktora na Civilnom institutu – civilna „think-tank“ platforma i gostujući saradnik Vilfred Martens centra za evropske studije, Peter Fridrih, bivši federalni ministar za razvoj pokrajine Baden Vitemberg u SR Nemačkoj i Miša Đurković, direktor Instituta za evropske studije.

Nakon panel diskusija planirano je i održavanje dva ekspertska okrugla stola, od kojih će se prvi održati 8. decembra i baviće se uticajem evropske krize na ekonomiju EU i država kandidatkinja za članstvo, dok će se drugi okrugli sto 9. decembra fokusirati na koncept i viziju koju Evropa može ponuditi za budućnost.

Uvodničar će biti Tanja Miščević, Šefica pregovaračkog tima za pristupanje EU Vlade Republike Srbije, Aleksandar Ivkovac, ekspert za nemačko-srpske odnose i ekonomski diplomata Ambasade Srbije u Berlinu (2010-2016); Matjaš Gruden, direktor u Direktoratu za planiranje politika Saveta Evrope i Volfram Mas, bivši ambasador Nemačke u Beogradu.

Na okruglom stolu će učešće uzeti nekoliko desetina domaćih i inostranih eksperata i donosilaca odluka, u pokušaju da daju odgovore na teška pitanja u vezi sa procesom evrointegracija i mestom Srbije u svetlu trenutnih političkih i ekonomskih okolnosti u Evropi.

Inicijativa Beogradski dijalozi pokrenuta je 10. februara 2015. godine, sa ciljem da se ojača opredeljenje Srbije za nastavak puta ka članstvu u EU, kao i za dodatnu izgradnju kapaciteta za sprovođenje dubinskih reformi na ovom putu i to kroz otvoreni dijalog između donosilaca odluka i stručnjaka iz Nemačke i drugih država članica EU sa jedne, i Srbije sa druge strane.

Nemačko-srpska inicijativa za održivi rast i zapošljavanje pokrenuta je 28. maja 2015. godine između Vlade Savezne Republike Nemačke i Vlade Republike Srbije, a u sklopu posete Saveznog ministara za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) SR Nemačke Gerda Milera Srbiji.

Treći beogradski dijalozi održani u septembru bili su posvećeni poteškoćama readmisije i održive integracije povratnika u Srbiju, koje su intenzivirane tekućim migracionim tokovima.

Tom prilikom bili su predstavljeni i rezultati istraživanja „Mapiranje potencijalnih migranata iz Srbije i povratnika u Srbiju“ realizovanog od strane Beogradskog fonda za političku izuzetnost i Nemačke Agencije za međunarodnu saradnju (GIZ).

Foto/ Tanjug video

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh