Svet

Grčka neće u rat protiv izbeglica

Atina o optužbama da ne čini dovoljno da zaštiti granice

* Grčka je do sada spasila 140.000 ljudi i dece iz Egejskog mora, navodi se na sajtu grčkog Ministarstva spoljnih poslova

Autor: M. K.

Beograd, Atina – Grčka štiti svoju granicu, koja je istovremeno i evropska granica. Ono što ne može da uradi i što neće ni raditi jeste da potapa čamce sa ženama i decom jer se to kosi sa međunarodnim i evropskim konvencijama, kao i njenim kulturnim vrednostima.

Grčka je zaštitnik evropske kulture, što je slučaj i sa zemljama koje podržavaju izbeglice, uključujući Nemačku, Austriju, Švedsku. Grčka je do sada spasila 140.000 ljudi i dece iz Egejskog mora, navodi se na sajtu grčkog Ministarstva spoljnih poslova, povodom optužbi da Atina ne čini dovoljno napora u borbi protiv izbegličke krize.

Ministar spoljnih poslova Grčke Nikos Kocijas je naglasio da njegova zemlja izdvaja sredstva za pomorske patrole, ali da to ne daje rezultate, te da se izbeglice mogu zaustaviti samo ako se protiv njih povede rat, što se neće dogoditi. „Da želimo da zaustavimo izbeglice, morali bismo da povedemo rat protiv njih, da ih bombardujemo, potapamo im čamce i pustimo da se ljudi dave. Ali to se s jedne strane kosi sa humanošću, a s druge sa evropskim pravom i međunarodnim sporazumima. To se ne dovodi u pitanje. Upravo iz tog razloga, političari koji u svojim zemljama tvrde u medijima da su Grci ti ‘koji ne rade svoj posao’ ćute na sastancima šefova diplomatije EU“, izjavio je Kocias.

Prema njegovim rečima, tvrdnje da Grčka odbija da primi pomoć EU predstavljaju „mit“. „Tražili smo da Fronteks pošalje 780 ljudi, ali smo dobili samo 340 pripadnika pogranične straže. NJihov zadatak je bio da nam pomognu da registrujemo izbeglice, ali su u početku posao obavljali birokratski kao što bi i kod kuće – prestajali su da rade u 15 časova, a vikend je bio vikend, tako da nisu izvršili zadatak. Sada se prilagođavaju, pošto izbeglice nažalost ne poštuju radno vreme osoblja Fronteksa“, rekao je šef grčke diplomatije i dodao da je registracija problem zbog ogromnog priliva izbeglica, čiji je broj tokom letnjih meseci na pojedinim ostrvima bio čak „23 puta veći od broja meštana“. Osim toga, Grčka je u julu od Fronteksa tražila i pomoć u vidu plovila i opreme, ali je ta pomoć kasnila. Budući da Fronteks godinama sarađuje s Grčkom u Egejskom moru, zaštita evropskih granica je odgovornost i ove evropske institucije, a ne samo Grčke, naglašava se na sajtu MSP Grčke.

Grčka je za smeštaj, hranu, transport i zdravstvenu zaštitu izbeglica potrošila dve milijarde evra, ukazao je Kocijas, što je, kako je naglasio, za Grke velika suma. „Preciznije, to je više nego što smo sakupili od smanjenja penzija koja nam je nametnula ‘trojka'“.

Povodom izjave austrijske ministarke unutrašnjih poslova Johane Mikl-Lajtner da spoljne granice EU treba pomeriti ka Zapadnoj Evropi ukoliko Grčka ne poboljša kontrolu svojih granica s Turskom, portparol grčkog Ministarstva spoljnih poslova Konstantinos Kutras je poručio austrijskoj ministarki da „razmišlja više u skladu sa evropskim duhom i vizijom“, kao i da je „hladni rat okončan“.

Nobel za ostrvljane

London – Grčki ostrvljani koji su se najviše zalagali tokom izbegličke krize biće predloženi za Nobelovu nagradu za mir uz podršku svoje vlade. Kako piše Gardijan, međunarodna grupa akademika će nominovati meštane grčkih ostrva u Egejskom moru koji su se pobrinuli za gotovo 900.000 izbeglica koji su prošle godine ušli u Evropu. Istaknuti naučni radnici sa Oksforda, Prinstona, Harvarda, Kornela i iz Kopenhagena prijaviće za nagradu meštane Lezbosa, Kosa, Hiosa, Samosa, Rodosa i Lerosa za iskazanu „empatiju i požrtvovanost“. Rok za prijavu Nobela je 1. februar.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh