Gradovi

Hasanbegović i Crnoja izazvali žestoku reakciju javnosti

ZAGREB – Obelodanjivanje kandidata za ministre nove hrvatske vlade odjeknulo je u javnosti i među ekspertima, a njihovu posebnu pažnju su privukla imena ministra za kulturu Zlatka Hasanbegovića, koji negira Ustav i poštuje Antu Pavelića i ministar branitelja Mijo Crnoja, koji je najavio zahtev za izradu registara „agresora i izdajnika“.

Politički analitičar Žarko Puhovski žestoko se obrušio na vladu koju je predstavio mandatar Tihomir Tim Orešković, istakavši da se tu radi „o vašaru sukoba interesa koju novi mandatar neće kontrolisati jer tu vladu nije ni sastavljao“.

„Mislim da je samo odlučivao o ova dva tri ekonomska resora, bojim se da ga drugo ne zanima niti zna o drugim stvarima. Ovo je neretvanska vlada desničarskog Konzuma“, rekao je Puhovski za portal Index.hr.

Na pitanje zašto, kazao je da Hrvatska nikad nije imala toliko ministara iz tako male sredine kao što je dolina Neretve.

„Što se tiče dela „desničarskog“ u ovoj vladi se nalaze bar dva radikalna desničara budući ministar kulture Zlatko Hasanbegović i ministar branitelja Mijo Crnoja i predstavnik krupnog kapitala – IviceTodorića budući da je njegov predstavnik u vladi ministar financija Zdravko Marić koji je bio izvršni direktor za strategiju i tržišta kapitala. Oni su definitivno najsporniji ministri ove vlade“, kaže Puhovski.

Za ministra kulture Hasanbegovića kaže da je potpredsednik Počasnog blajburškog voda, dok tvrdi, Crnoja služi kao neka vrsta „ideologijskog strašila“.

Puhovski, naime, smatra da „u ovom trenutku nijedna vlada koja bi sada bila instalirana ne bi trajala duže od godinu dana jer, objašnjava, u 2017. dolazi „cunami kamata“ i tada će biti neophodno radikalno smanjivati budžet u odnosu na ovogodišnji, koji će već biti smanjen.

„Mislim da će tada svaka vlada, dakle verojatno ova, oceniti da je pametnije ići na prevremene izbore da bi se dobila legitimacija za takvo radikalno smanjivanje budžeta“, rekao je Puhovski.

Njegov kolega Davor Gjenero kaže da je sastav predloženih ministara video na brzinu, te da ih ima „izrazito dobrih“, ali je nekim predlozima, ipak, iznenađen.

„Pomalo je razočaravajuć izbor ministra kulture. Očekivalo se da će Ministarstvo kulture preuzeti ili neko od prepoznatljivih ljudi bliskih HDZ-u iz kulturnog miljea ili neko od njihovih menadžera u kulturi poput Jasena Mesića i da će pokušati da nađe ko će raditi ono što je godinama dobro radio Božo Biškupić“, rekao je Gjenero za Index.

Navodi da izbor Hasanbegovića šalje jednu ideološku poruku.

„Kod ovog čoveka ne prepoznajemo taj bekgraund, ovo je kao određena vrednosna poruka. Ovo mi je neprijatno iznenađenje. Neke stvari su potpuno očekivana kao ministar Miro Kovač, a moram priznati da o čoveku koji je preuzeo policiju ne znam ništa“, rekao je Gjenero.

Komentarišući izbor Mije Crnoje za ministra branitelja, Đenero kaže:

„Crnoja je očito ustupak HDZ-a političkom telu koje ih je čvrsto podupiralo. Meni se čini da bi im bilo bolje da su na to mesto uzeli čoveka koji ima iskustva između preduzetničkog sektora i civilnog društva, čoveka koji bi mogao osmisliti ekonomske integracije branitelja, koji bi nastavio ono što je HDZ počeo raditi u prošlim administracijama, npr. buđenje braniteljskih zadruga, to bi bilo bolje nego ideološki vezati tu zajednicu“.

Negodovanja javnosti i analitičara su, ipak, najviše uperena ka ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću, istoričaru, koji je široj javnosti do sada bio prilično nepoznat.

Hasanbegović je član Počasnog blajburškog voda te saradnik različitih inicijativa za utvrđivanje žrtava poratnog komunističkog terora, posebno među muslimanima u BiH.

Pažnju javnosti privukao je, podseća se, u maju 2015. kad je gostujući u emisiji Otvoreno na HRT-u negirao hrvatski Ustav i antifašizam rekavši da „antifašizam nije u izvorišnim osnovama hrvatskog Ustava“.

„Seme savremene Hrvatske, koja je stvorena 90-ih, posejano je u Blajburgu“, rekao je tada Hasanbegović.

Hasanbegović je, navodi portal, aktivan i u ekstremnoj desnici vidljivo je na stranicama notornog proustaškog HČSP-a na kojima se navodi kako je on 1996. postao predsednik te stranke, inače, bliske HDZ-u.

Podseća se i da je Hasanbegović u HČSP prešao iz HOP-a, Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, političke organizacije koju je u Argentini pedesetih godina utemeljio lično Ante Pavelić, a koja je zamišljena kao nslednica ustaškog pokreta.

Foto Tanjug, Z. Žestić

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh