Gradovi

Interesovanje za štednju u dobrovoljnim penzionim fondovima

BEOGRAD – U Srbiji postoji interesovanje za štednju u dobrovoljnim penzijskim fondovima i sve više roditelja se odlučuje da svoju decu već od prvih meseci života na taj način osigura za „treće doba“, rekli su danas Tanjugu predstavnici tih fondova.

Što se duže i redovnije uplaćuju sredstva, time će biti i viša akumunlirana sredstva kada steknu uslove da ih povuku, ističu.

„Naš najmlađi član ima svega nekoliko meseci i rođen je u drugoj polovini 2015. godine, a imamo još 30-ak maloletnih članova pa je pred njima period akumulacije od nekoliko decenija… i sa veoma malim uplatama, njihova akumulirana suma kada steknu uslov za penziju će biti veoma značajna“, rekla je Tanjugu izvršni direktor Generali Društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom Nataša Marjanović.

Ona je dodala da roditelji koji sada uplaćuju za svoju decu imaju punih pet ili šest decenija štednje u penzijskom fondu, gde će biti značajni ekfekti veoma ostvarenih prinosa na prinose.

Marjanović je kazala da Đenerali penzijski fondovi imaju preko 50.000 članova i da je najvažnije da postojeći članovi redovno uplaćuju sredstva u fond.

Ona je objasnila da član tog fonda ima potpunu fleksibilnost da sam bira dinamiku i iznos uplate .

Primetan je trend rasta broja članova, ali je najvažnije da postojeći redovno uplaćuju, jer su oni osnovni generator rasta imovine penzijskih fondova, ističe Marjanović.

Imovina penzijskih fondova kojima upravlja Đenerali društvo za upravljanje iznosi preko osam milijardi dinara.

„Za sobom imamo skoro punu deceniju poslovanja, naši klijenti su zadovoljni i to je dobro kad je ova industrija u pitanju“, rekla je Marjanović.

Ona ističe da je važno edukovati građane i približiti im tu temu kako bi stekli poverenje i bili informisani o značaju te vrste štednje.

Prosečan godišnji prinos tog fonda, kako je kazala, iznosi skoro deset odsto.

Najniži iznos koji se može uplatiti je 1.000 dinara.

Govoreći o visini akumuliranog novca, Marjanović je navela konkretan primer da, ako je neki član od 2006. godine uplaćivao iznos od 3.000 dinara, koji se svake godine usklađivao sa rastom cena na malo i trenutno iznosi 5.420 dinara i ako ga je poslodavac pratio sa takvim iznosom, on na svom računu krajem 2015. ima skoro 1, 5 milion dinara.

Članovi koji su se učlanili pre izmene Zakona o dobrovoljnim pezijskim fondovima mogu sredstva da podignu sa navršene 53 godine u celosti ili da se opredele za programiranu isplatu, preciznije da sami biraju period i dinamiku isplate a mogu da se opredele i za doživotnu penziju.

Članovi koji su zaključili ugovor o članstvu nakon izmena zakona 2011. godine svoja sredstva mogu da podignu sa navršenih 58 godina i mogu da jednokratno podignu do 30 odsto sredstava, a preostalih 70 odsto da biraju da li će da podižu kao doživotnu penziju ili programiranu penziju.

Kada su u pitanju ostala pravila, sredstva u dobrovoljnim penzijskim fondovima mogu da se povuku ranije, pre tog roka samo u slučaju trajne nesposobnosti za rad.

U slučaju smrti člana fonda, imovina koju je stekao ulazi u ostavinsku raspravu i nasleđuje se na osnovu Zakona o nasledvanju.

Dunav društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom ima skoro 83. 000 čanova, a imovina tog fonda iznosi preko 12 milijardi dinara.

„U prošloj godini porasli smo što se imovine tiče za preko dve milijarde, odnosno preko 23 odsto“, rekao je direktor Filijale Beograd Goran Jelisavac.

Kako kaže, oko 80 odsto čine poslodavci koji uplaćuju sredstva za svoje zaposlene, a 20 odsto fizička lica koja uplaćuju za svoju starost.

„Primetno je da raste poslednjih godina broj fizičkih lica, sve više poslodavaca je u finansijskim problemima i nisu baš u mogućnosti da uplaćuju sredstva, kao do sada, ali svejedno beležimo trend povećanja članova“, rekao je Jelisavac.

Kako je kazao, najmlađi član ima svega dve godine.

Govoreći o značaju štednje u tim fondovima, Jelisavac je kazao da imajući u vidu da je državni penzijski sistem suočen sa problemima, štednja u dobrovoljnim penzijskim fondovima je jedna od najboljih arterntiva gde građani i poslodavci mogu da nadomeste manje penzije kroz taj vid štednje.

„Program je fleksibilan i omogućava da članovi sami biraju dinamiku i neće biti kažnjieni ako neredovno plaćaju, on može da napravi pauzu a da novac i dalje radi za njega, akumulira se, i on i dalje ostvaruje dobit i može da nastavi sa uplatama kad god želi“, kaže Jelisavac i navodi da je i u tom fondu najmanji iznos koji se može uplatiti 1.000 dinara.

U protekloj godini ostvaren je prinos od 16, 26 odsto, a prosečna uplata u Dunav penzijskom fondu je 4. 019 dinara.

Rajfajzen FUTURE društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom od jula 2015. godine upravlja sa dva dobrovoljna penzijska fonda- Rajfajzen FUTURE i Rajfajzen EURO FUTURE, u kojima štedi preko 22.700 članova.

Kako kažu u tom fodnu, broj članova kontinuirano raste i u 2015. godini je povećan za devet odsto.

„Sve više građana štedi u dobrovoljnim penzijskim fondovima, što ukazuje na povečanje njihove svesti o neophodnosti štednje za starost i dopunsku privatnu penziju. Odvajanjem malo po malo, redovno i u dužem vremenskom periodu pojedinac na svom individualnom računu akumulira značajna sredstva“, kazala je direktorka fonda Snežana Ristanović.

Imovina Rajfajzen FUTURE Dobrovoljnog penzijskog fonda iznosi preko 3,3 milijardi dinara.

Od ukupnih uplata u Fond, 56 odsto su uplate poslodavca, a 46 odsto se odnose na individualne uplate.

Najniža definisana minimalna uplata iznosi 500 dinara.

„Naš najmlađi član ima manje od jedne godine i veoma je česta situacija da roditelji, već po rođenju deteta, počnu da uplaćuju penzijske doprinose u dobrovoljni penzijski fond za dete“, kazala je Ristanović.

Prednosti ulaganja u dobrovoljni penzijski fond su brojne, ističe ona i dodaje da je najvažnije to što član može u skladu sa svojim mogućnostima da definiše i menja dinamiku i iznos uplata, bez dodatnih troškova ili penala, kao i sigurnost i transparentnost u upravljanju imovinom članova fonda, i dostupnost i jednostavnost ulaganja.

Uslovi korišćenja sredstava i u tom fondu slična su kao i u ostalim.

Preview

GORAN JELISAVAC

Slide

GORAN JELISAVAC

Slide

GORAN JELISAVAC

Slide

NATASA MARJANOVIC

Slide

NATASA MARJANOVIC

Slide

NATASA MARJANOVIC

Slide

GORAN JELISAVAC

Slide

NATASA MARJANOVIC

Slide

GORAN JELISAVAC

GORAN JELISAVAC

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh