Gradovi

Kako da se bolje upoznaju privreda i nauka?

Kako da se bolje upoznaju privreda i nauka?

KOPAONIK – Da bi se nauka i privreda povezale potrebna je obostrana bolja komunikacija, odnosno da naučnici znaju šta se traži u privredi i da se privreda više intresuje za ono što su mogu da pruže naši naučnici, rečeno je sinoć na panelu „Nauka, obrazovanje- put ka ekonomiji znanja“ na Kopaonik biznis forumu.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srđan Verbić rekao je da je neophodno da se iskoriste kapaciteti, ističući da u Srbiji imamo 12.000 istraživača.

„Njih nemamo mnogo, manje nego u nekim drugim zemljama u okruženju, ali oni ipak ostvaruju neki zavidan rezultat“, rekao je Verbić i dodao da je potrebno veće interesovanje privrede za sama istraživanja jer doktora nauka u privredi skoro da nemamo.

„Ako ne uspemo da prodamo doktora nauka koji će raditi negde, ili ako ne uspemo fizičara da plasiramo da radi sa onima koji se bave tehnologijom ili razvojem u nekoj kompaniji, ta veza neće biti ostvarena“, rekao je Verbić.

On je kazao da je neobično to što se zahtevi studenata danas svode na kraju na to da traže šest ispitnih rokova, a manje se interesuju za to šta će i gde sutra raditi.

„Svi bismo voleli da ima više preduzetničkog duga i da ima više inicijativa “ rekao je on.

On je kazao da je važno da identifikujemo gde smo jači od ostalih i da tu uložimo kapacitete Iiresurse koje imamo.

Verbić je kazao da je davanje inovacionih vaučera kompanijama za zapošljavanje dalo značajne rezultate u nekim zemljama.

Govoreći o odlivu mozgova, on je kazao da ministar obrazovanje ne bi trebalo da bude nezadovoljan jer smo te mozgove proizveli, ministar nauke bi trebalo da bude zadovoljan što sa malo kapaciteta proizvodimo dobre rezultate, dok bi ministar tehnologije trebalo da bude zbarinut jer te ljude nismo uspeli da „smestimo“ u tehnološki razvoj i da privreda dobije rezultat.

„Taj deo je najslabija karika veze obrazovanja i privrede, u tehnološki razvoj se ne ulaže sistematski, i postoje brojni evropski fondovi koje ne koristimo na pravi način. Zadatak je da iskoristimo istraživačke kapacitete da bismo imali više inovacija“, istakao je Verbić.

Verbić je dodao da je da bi se povezalo nauka i privreda obostrano potrebna bolja komunikacija.

Važno je da da naučnici znaju šta se traži u privredi i da se privreda više intresuje za ono što su kapaciteti naših naučnika, poručio je.

Presednik SANU Vladimir Kostić koji je bio specijalni gost panela rekao je da je za preokret potrebna spremnost.

Kako je kazao, postavlja se pitanje kako mladima objasniti da ima smislila da u Srbiji nastavi karijeru, ako moramo biti svesni toga da se možemo suočiti sa deficitom visokog obrazovanja, odnosno manjeg broja onih koji će završiti fakultet u narednih 10 do 15 godina.

On je rekao i da treba uskladiti zakon o naučno istraživačkoj delatnosti i da su važni zajednički projekti privrede i nauke.

Dužni smo da nauku i obrazovanje da zalivamo, rekao je Kostić i dodao da ulaganja za istraživanje i razvoj u Srbiji iznosi svega 0, 5 odsto BDP.

To je malo, istakao je Kostić.

Predsednica UO Dostignuća mladih u Srbiji Svetlana Kisić rekla je da je inovativnost osnovni faktor konkurentnosti i toga da li je privreda spremna da krene putem ekonomije zasnovane na znanju.

Što se tiče parametara kojim se ocenjuje inovativnost zemlje, Srbija je od 140 zemlja između 95. i 130. mesta.

Što se tiče kapaciteta da zadrži talente, Srbija je na samom začelju odnosno poslednjem mestu.

Ipak je puno polja na kojima treba raditi da bi se podigla inovativnost, rekla je Kisić.

Predsednica Centra za nauku i inovacije „Intersection“ Aleksandra Drecun rekla je da uj Srbiji imamo dosta izuzetnih ljudi koji postižu odlične rezultate i pomeraju granice u mnogim oblastima-društvenim naukama, arheologiji, IKT…

Takvi ljudi mogu da povedu napred, rekla je ona, navodeći da podaci pokazuju da u Srbiji ima 14.000 istraživača od čega je 8.000 doktora nauka. „To dođe dva istraživača na 1.000 stanovnika, dok je evropski prosek tri“, rekla je.

Drecun je navela da je poslednji poziv za naučne projekte u Srbiji bio 2010, a da ih u Evropi ima na svakih šest meseci.

Mi moramo više da investitamo u mlade ljude, a suočeni smo sa time da se 15 milijardi dinara ove godine izdvaja za nauku, od čega 11 milijardi ide za plate a vrlo malo ostaje za investicije.

Dekan Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju Ana Trbović rekla je da je problem što se u Srbiji obrazovna i naučna politika smatra socijalnom politikom, a ne politikom koja ima važnu ulogu u privrednom razvoju zemlje.

„Privreda uopšte ne zna čime se bave naši naučnici, a naučnici ne prepoznaju šta se dešava u privredi. To znači da bi trebalo da se bolje uzpoznaju privreda i nauka“, kazala je Trbović.

Generalni direktor kompanije BUCK Darko Budeč naveo je primer te kompanije koja je sa istraživačkim razvojem počela pre dvadesetak godina, navodeći da investiranje i dalje traje.

„Malo po malo podizali smo lestvicu i posle nekih sedam, osam godina dobili smo solidan kvalitet kojim možemo da konkurišemo svetskom kvalitetu u ovoj oblasti“, rekao je Budeč.

„Tome je doprineo uporan trud i rad. Mi smo vrlo kreativan narod, nismo nismo nešto produktivni, ali smo vrlo kreativni i imamo veliki potencijal, a posvećenost ljudi kada uđu u dobre prave timove je neverovatan“, smatra Budeč.

Asistent na ETF-u Beogradu, koji je vođa pobedničkog tima na svetskom takmičenju u robotici Kosta Jovanović, rekao je da mladi svojom energijom i znanjem mogu da doprinesu ekonomiji znanja , a da je naša prednost u oblasti nauke i inženjerstva.

Ako se pitamo kako da smanjimo odliv mozgova, mladim inženjerima treba obezbediti izazovna intelektualna radna mesta gde će moći da se dokažu, smatra Jovanović.

On je naveo da je važno pospešivanje međunarodne saradnje i da budemo uključeni u međunarodne projekte.

„Poboljšanje saradnje nauke i privrede moguće je kroz Centre za transfer tehnologija, osnivanje start ap kompanija“, kaže on.

Panel posvećen ovoj temi završio je akademik Kostić rečima „Kosta ostani“.

Preview

KOSTA JOVANOVIC

Slide

SRDJAN VERBIC

Slide

SVETLANA KISIC

Slide

SRDJAN VERBIC

Slide

SRDJAN VERBIC

Slide

VLADIMIR KOSTIC

Slide

ALEKSANDRA DRECUN

Slide

ANA TRBOVIC

Slide

SRDJAN VERBIC

Slide

KOSTA JOVANOVIC, ALEKSANDRA DRECUN, VLADIMIR KOSTIC, SVETLANA KISIC, SRDJAN VERBIC, ANA TRBOVIC I DARKO BUDEC

Slide

DARKO BUDEC

Slide

SRDJAN VERBIC

Slide

DARKO BUDEC

KOSTA JOVANOVIC

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh