BEOGRAD – Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je danas osudio odluku hrvatske predsednice Kolinde Grabar Kitarović da u svom kabinetu postavi bistu prvog hrvatskog predsednika Franje Tuđmana i pozvao je da započne proces „detuđmanizacije“ Hrvatske.
„Franjo Tuđman je svojom proustaškom politikom prouzrokovao rat na području Hrvatske i samo ga je prerana smrt spasila od optužnice u Haškom tribunalu“, ocenio je Linta u pisanoj izjavi za medije.
On je naveo da iako je Haški tribunal oslobodio hrvatske generale Gotovinu i Markača, ipak je utvrdio da su tokom i posle akcije „Oluja“ počinjeni brojni ratni zločini s cilljem etničkog čišćenja Srba sa svojih vekovnih područja.
„To praktično znači da sud nije odbacio postojanje udruženog zločinačkog poduhvata na čijem je čelu bio Franjo Tuđman“, istakao je Linta.
Linta poziva Kolindu Grabar Kitarović da započne proces detuđmanizacije Hrvatske, jer je, kako kaže, jedan od temeljnih stavova Franje Tuđmana da je fašistička NDH bila izraz istorijskih težnji hrvatskog naroda za svojom državom.
Linta smatra da je prvi korak u tome da se započne sa ukidanjem brojnih ulica, ustanova, mostova, obala, trgova i parkova koje nose ime Franje Tuđmana, kao i da se uklone brojni spomenici i biste Franje Tuđmana koji se nalaze u desetinama hrvatskih gradova i da se obustavi procedura da aerodrom u Zagrebu dobije ime po Franji Tuđmanu.
„Jedna od najporaznijih posledica Tuđmanove politike jeste da čak preko 70 posto učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj smatra da zločinačka NDH nije bila fašistička tvorevina kako pokazuje prošlogodišnje istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu“, ukazao je Linta.
Hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je samo mesec dana po izboru na funkciju s Pantovčaka uklonila bistu Josipa Broza Tita, danas je, godinu dana od tada, na to mesto postavila bistu Franje Tuđmana.
Grabar Kitarović je, na prijemu povodom prve godine svog mandata, rekla da, ako iko zaslužuje da njegova bista bude tu, onda je to bista prvog hrvatskog predsednika koji je na Pantovčaku donosio ključne odluke uz ocenu da je njegova politika tada bila politika pomirenja.
Foto Tanjug/Z. Žestić, arhiva
