Društvo

Od početka godine balkanskom rutom prošlo 102.000 ljudi

 

PreviewSlide

Ivanišević: Sa uspehom pomeramo migrante sa Horgoša u prihvatne centre

 

 

Slide

Radionica: Ilegalne migracije i integracija povratnika

 

 

Slide

Ivanišević: Kroz Srbiju od početka godine prošlo 102. 000 ljudi

 

 

Balkanska ruta de fakto nije zatvorena, jer, ako je njom od početka godine prošlo 102.000 ljudi, onda se sigurno ne može govoriti da je potpuno zatvorena, izjavio je danas državni sekretar Ministarstva rada Nenad Ivanišević.

BEOGRAD – Balkanska ruta de fakto nije zatvorena, jer, ako je njom od početka godine prošlo 102.000 ljudi, onda se sigurno ne može govoriti da je potpuno zatvorena, izjavio je danas državni sekretar Ministarstva rada Nenad Ivanišević.

„Očekujemo nastavak materijalne pomoći iz Evrope. Hoćemo da, kada nam ističe ova pomoć početkom septembra, se ona nastavi od svih donatora“, rekao je Ivanišević na radionici GIZ-a, o legalnim migracijama i integraciji povratnika.

Ivanišević ističe da je ministar Aleksandar Vulin razgovarao sa šefom Delegacije EU Majklom Devenportom i da se očekuje nastavak materijalne pomoći iz Evrope, kao i da se razgovaralo sa predstavnicima Razvojne banke Saveta Evrope, koja je veliki donator u migrantskoj krizi,

Prema njegovim rečima, u ovom momentu, na Horgošu je 800 ljudi, na Kelebiji oko 250-300 i u prihvatnom centru u Subotici oko 450 i u prihvatnom centru u Subotici oko 450 ljudi.

Ivanišević je dodao da se sa dosta uspeha pomeraju migranti sa Horgoša u prihvatne centre, i naveo da je razgovarano sa velikom grupom iz Avganistana, koja je tražila garancije, ako je to moguće, da dolaskom u prihvatni centar neće izgubiti red koji čekaju za ulazak u Mađarsku.

„Naravno, veliki problem je to što mi ne znamo po kojim kriterijumima Mađarska odobrava nekome azil na osnovu tog boravka na granici“, kaže Ivanišević i dodaje da uskoro očekuje razgovor i dogovor sa kolegama iz Mađarske.

Ističe da dogovor treba postići makar u tom smislu da se ti zahtevi, posredstvom Komesarijata za izbeglice, mogu podnositi u prihvatnim centrima, a ne na tranzitnim kapijama na Horgošu i Kelebiji, čime bi se ljudi sa tih prelaza makli u prihvatne centre, jer se tamo na adekvatan način brine o njima.

Ivanišević kaže da je tema GIZ-ove radionice migracija kao fenomen, kao i radne migracije i readmisija.

„Sporazum o readmisiji sa zemljama EU već odavno je u primeni, taj postupak ide, i mi hoćemo prosto da se pripremimo i za svakoga ko se vrati, jer integracija ljudi koji dođu iz readmisije jeste jedan poseban izazov, pre svega jer većina njih ne dolazi dobrovoljno“, rekao je Ivanišević.

Sa druge strane, dodaje državni sekretar, postoje deca koja su se rodila u drugim zemljama i njihova integracija u naše društvo jeste veoma specifična, te da upravo Giz i vlada Nemačke, zajedno sa Ministarstvom rada, priprema jedan program koji treba da pomogne integraciji povratnika, ljudi iz readmisije, da pomogne razvoju socijalne infrastrukture, na teritoriji najviše migratornih opština, iz kojih odlaze, odnosno vraćaju se.

„Mi se nadamo da ćemo već od septembra krenuti i sa obnovom i vrtića i domova zdravlja, škola, upravo da bismo pripremili i socijalnu infrastrukturu za ljude koji se vraćaju na osnovu sporazuma o readmisiji“, rekao je Ivanišević.

 

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh