Gradovi

Stamenković: Nisam pesimista zbog Železare,ali prvo rezultati

MAT Fiskalnom savetu: Proverite podatke o EPS-u

Stamenković je izjavio da Elektroprivreda Srbije jeste jedan od strukturnih problema, ali nije problem povećanje zarada o čemu je govorio Fiskalni savet. „Fiskalni savet je ocenio da je EPS pojeo povećanje cene struje iz 2015. kroz povećanje zarada, a mi smo u našoj analizi dali da to nije tačno“, rekao je Stamenković Ako se gleda samo statistika zarada, iznos mase zarada u 2014. i 2015. je bio podjednak, a čak je u 2015. formalno zabeležen pad za 0,1 odsto, naveo je on. „To povećanje koje su negde zapazili je na bazi završnih računa i sadrži i druge stavke, poput privremenih poslova, naknada za službeni put i naročito za smeštaj i ishranu za boravak ekipa na terenu. Imali smo nepogode, kao što znate”, objasnio je Stamenković i pozvao Fiskalni savet da kad sledeći put iznosi podatke – navede i izvor.

BEOGRAD – Ekonomista Stojan Stamenković izjavio je danas da ne bi da se opredeljuje ni za jednu stranu u polemici Železare Smederevo i Petera Kamaraša, i istakao da ga je iskustvo naučilo da veruje u rezultate, te da će o ulasku Hestila govoriti tek kad vidi rezultate u vidu veće proizvodnje i izvoza.

“Kad je Kamaraš došao kao glavni menadžer u Železaru početkom prošle godine,govorilo se da je rešen problem i da sve ide perfektno. A sada imamo ovo”, rekao je Stamenković na predstavljanju poslednjeg broja časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT) u Privrednoj komori Srbije.

On podseća da se tada govorilo da nisu cene čelika bile kako se očekivalo, ali da je sve bilo u redu do nekoliko dana uoči potpisivanja ugovora vlade i Kineza o preuzimanju Železare.

I Kamaraš je, dodao je, tada dao izjavu kako je sve sjajno, a sada je promenio stav i počeo da priča negativno o tome kako su se držali prema njemu i kako se država ponašala.

Stamenkovic je naveo da je, kada je ranije Železara prodata američkom US Stilu, bio optimista, a sada je na osnovu iskustva naučio, ne da bude pesimista, ali da ima rezerve prema tome.

“Ne verujem sada ni Hestilu bez rezerve. Kad počne da povećava proizvodnju reći su ‘dobri su’, a kad saznam račun i izvoz koji stoji iza toga, biću zadovoljan”, poručio je Stamenković.

Njegov kolega iz MAT-a Miladin Kovačević ocenio je da problemi između rukovodstva Železare i Kamaraša nemaju veze sa Hestilom, te da “ sudbina Kamaraša nije povezana s kineskim partnerima”,

“Te priče uvek tako bivaju. Čim uskoči pojedinac počinju priče, a niko živ ne zna ništa pouzdano”, rekao je Kovačević.

Povezivanje Kragujevca s Koridorom 10 – spas za FAS

Stamenković je upozorio danas na opasnost od gašenja još jedne smene u kragujevačkoj fabrici Fijat Krajsler Automobili (FAS), ukoliko ne bude ulaganja u infrastrukturu da se Kragujevac poveže sa Koridorom 10.

„Premijer nas je obavestio da će se Fijat zadržati i sada je najavljeno da će autoput do Kragujevca biti završen do 2018. godine“, rekao je Stamenković upitavši zašto je prioritet autoput do Prištine, a ne autoput do Kragujevca i povezivanje sa Koridorom 10.

Navodeći da ga je vest o gašenju treće smene i otkazu za 900 radnika u FAS-u zapanjila, on je ocenio da će, ako ne bude ulaganja u infrastrukturu, Fijat biti primoran da sužava izvoz i proizvodnju.

„Nije na nama da nagađamo, ali da li to znači da za dve godine može doći do zatvaranja još jedne smene“, zapitao se Stamenković.

Kako je dodao, podaci pokazuju da je proizvodnja Fijata sada 25 do 30 odsto niža nego kada je bila na vrhuncu, podsetivši da se krenulo sa prozvodnjom od 120.000 vozila a sada je na nekih 80.000 vozila.

“Mi u MAT-u smo početkom septembra 2014. konstatovali da se proizvodnja u oblasti motornih vozila i prikolica stabilizovala na nivou 15 odsto nižem u odnosu na prethodnu godinu i 27 procenata niže u odnosu na 2013. godinu“, rekao je Stamenković.

Prema njegovim rečima, izvoz tog sektora i dalje je najveći, ali ima trend opadanja.

Preostali izvoz će zavisiti od novog modela i modifikacije postojećeg. Bescarinski izvoz malo rešava problem, ali ne skroz“, smatra Stamenković.

Struja ne bi trebalo da poskupljuje u 2016.

Stamenković očekuje da će Bord direktora MMF-a u avgustu potvrditi pozitivnu ocenu Srbiji za četvrtu i petu reviziju, koje su zaključene prilikom poslednje posete Misije Fonda Beogradu, i kaže da je dobro što nisu insistirali na poskupljenju struje, jer to ne bi bilo dobro u ovoj godini.

Stamenković je naveo da se prilikom februarske posete i sam “posvađao” sa njima, objašnjavajući da u ovoj godini to ne bi trebalo da se radi, jer bi se poremetio oporavak potrošnje i privredni rast.

“Posvađao sam se prilikom prošle posete kad su to izričito zahtevali, jer u ovoj godini ne bi trebalo da se povećava struja, da se ne poremeti malo oživljavanje potrošnje i rast, da je nesporno da se ide ka paritetu, ali ne u ovoj godini”, rekao je on.

Kako je napomenuo, za razliku od procena na kojima je Fond zasnovao zaključak o poskupljenju i na osnovu čega su predviđali značajan gubitak, u 2015. se pojavio pozitivan rezultat poslovanja.

“Sad su došli do toga, ali kažu to je stvar Svetske banke. A Svetska banka je objasnila da cena mora da pokrije tekuće poslovanje, ali i da stvori prostor za investicije i da je zato potrebno da bude povećana, da se stvori akumulacija”, navodi Stamenković.

On međutim ukazuje da ove godine “ni raspoloživa amortizacija nije otišla u investicije”, te da nije problem samo u sredstvima, već verovatno i sa projektima i planovima.

Komentarišući poslednju, junsku posetu Misije MMF-a, Stamenković je rekao da je bio prisutan u nekom delu razgovora, i da su njihove ocene bile blagonakolone, sa akcentom na strukturne probleme. Podsetio je, takođe, da je MMF korigovao naviše prognozu rasta BDP-a Srbije za ovu godinu sa 1,8 na 2,5 odsto.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh