Gradovi

Veliki pad Srbije na listi medijskih sloboda “Reportera bez granica“

Srbija je na listi medijskih sloboda koju su 25. aprila objavili Reporteri bez granica (Reporters sans frontieres – RSF) pala za 10 pozicija na 76. mesto, čime se našla među zemljama u kojima je zabeležen najveći pad slobode medija na svetu.

RSF je ocenila da je u svetu primetan rast neprijateljstva prema medijima koje otvoreno podstiču političari i da to ugrožava demokratiju.

Srbija je u izveštaju RSF za 2018. godinu. Pala na 76. mesto od ukupno 180 ispitanih zemalja.

Time je postala jedna od pet zemalja na svetu sa najvećim padom slobode medija.

Regionalni indikator se protekle godine najviše pogoršao u Evropi, gde nalazi četiri od pet zemalja sa najvećim padom – Malta, gde je zabeležen pad za 18 mesta, Češka, koja je pala za 11 mesta i Slovačka sa padom od 10 mesta.

„Lagana erozija evropskog modela se nastavlja“, navodi se u izveštaju.

RSF je ocenio da Srbija ne ispunjava evropske standarde u slobodi medija i da provladini mediji vode „kampanje blaćenja“ protiv istraživačkih novinara.

„Pod predsednikom Aleksandrom Vučićem Srbija je postala zemlja gde je nebezbedno biti novinar. To se jasno vidi iz alarmantnog broja napada na novinare koji nisu istraženi, rešeni ili kažnjeni i agresivne kampanje blaćena koju provladini mediji vode protiv istraživačkih novinara“, navodi se u delu izveštaja o Srbiji.

Dodaje se da, iako Srbija želi da se pridruži Evropskoj uniji, za sada „ne uspeva da ispuni standarde EU za slobodu medija, što je jasno po iskustvu novinara koji rade na terenu“.

„Neki hrabri novinari i dalje pokrivaju opasne teme kao što su kriminal i korupcija, ali njihovi izveštaji se uglavnom objavljuju na onlajn medijima sa ograničenim dometom“, ocenjuje RSF.

Razlog za zabrinutost, dodaje se u izveštaju, predstavljaju i dosluh političara i medija, visok nivo koncentracije vlasništva i nedostatak pluralizma u štampanim i elektronskim medijima.

Napredak regiona

Od zemalja regiona ispred Srbije su Slovenija (32), BiH (62), Hrvatska (69) i Albanija (75), a iza Kosovo (78), Crna Gora (103) i Makedonija (109).

Osim Srbije sve zemlje regiona su napredovale u odnosu na prošlu godinu – Albanija je napredovala za jedno mesto, BiH za tri, Hrvatska za pet, Kosovo za četiri, Makedonija za dva, Crna Gora za tri i Slovenija za pet mesta.

U delu izveštaja o Kosovu, navodi se da postoji direktno i posredno političko mešenje, finansijski pritisak i prevelika koncentracija vlasništva u medijima.

Novinari koji kritikuju kosovske vlasti često se optužuju da su „izdajnici“ ili „srpski simpatizeri“, navodi se u izveštaju i podseća da su dva istraživačka novinara fizički napadnuta pošto su kritikovali članove vlade i njihove bliske saveznike.

„Kosovske etničke podele su posebno vidljive u medijima, u kojima se pripadnici albanske većine retko vide da rade sa srpskom manjinom u duhu saradnje i dobre volje“, ocenio je RSF, napominjući da je sadašnja vlada ipak spremnija da razgovara s novinarima nego prethodne dve vlade.

Mržnja prema novinarima

U izveštaju pod nazivom „Mržnja prema novinarstvu preti demokratijama“ navodi se da postoji rastući animozitet prema novinarima.

„Neprijateljstvo prema medijima, koje otvoreno podstiču politički lideri, i napori autoritarnih režima da predstave svoju viziju novinarstva predstavljaju pretnju za demokratije“, navode Reporteri bez granica.

Ističu i da takav stav prema medijima više nije samo odlika autoritarnih režima kao što su Turska i Egipat, nego i demokratski izabranih čelnih ljudi koji medije više ne vide kao neophodan deo demokratije, nego kao protivnika prema kojem otvoreno iskazuju odbojnost.

„Verbalno nasilje političara protiv medija takođe je u porastu u Evropi, iako je to region koji najviše poštuje slobodu medija“, navodi se u izveštaju.

Reporteri bez granica podsećaju da je predsednik Češke Miloš Zeman na konferenciji izvadio repliku „kalašnjikova“ na kojoj je bilo napisano „za novinare“, a da je premijer Slovačke Robert Fico nazivao novinare „prljavim antislovačkim prostitutkama“ i „idiotskim hijenama“.

U analizi se navodi i da je predsednik SAD Donald Tramp, čija je zemlja pala na 45. mesto, nazivao novinare „neprijateljima naroda“, izraz koji je nekada koristio ruski predsednik Josif Staljin.

Najveći pad na listi medijskih sloboda zabeležila je Malta, zbog ubistva istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije oktobra 2017.

Bugarska, trenutno predsedavajuća EU, najlošije je plasirana među članicama EU. U odnosu na prethodnu godinu pala je za dve pozicije na 111. mesto, čime se našla ispod svih zemalja kandidata za članstvo u EU sa Zapadnog Balkana. Ocenjuje se da su u toj zemlji rašireni korupcija i dosluh političara, medija i oligarha i da je proteklih meseci bilo više pretnji i napada na novinare.

Reporteri ukazuju i na rastući uticaj autoritarnih lidera i navodi da Rusija, koja se našla na 148. mestu, širi svoju propagandnu mrežu premo medija kao što su RT i Sputnjik, a da Kina (176) izvozi svoj strogo kontrolisani model informisanja u Aziji.

Prvak slobode medija ponovo je Norveška, a slede Švedska, Holandija, Finska, Švajcarska, Jamajka, Belgija, Novi Zeland, Danska i Kostarika.

Na dnu su zemlje koje su tu bile i prethodnih godina: Severna Koreja, Eritreja, Turkmenistan, Sirija, Kina, Vijetnam, Sudan, Džibuti, Kuba i Ekvatorijalna Gvineja.

Izvor: Beta, EURACTIV.rs

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh