„Kad u januaru zima steže, onda jesen dobro rodi“, „Ako januar nije u snijegu, teško njivi, dolu i brijegu“, „Januarska kiša sve usjeve šiša“, „Zima je kao žena, dobre strane joj se vide, a loše osjete“. Tako su govorili stari. U njihovim izrekama nataložilo se vijekovno iskustvo. Uostalom, januar se naziva i ledeni mjesec. Jer, ako neki mjesec zaslužuje epitet najhladnijeg i najzimskijeg, onda je to sigurno januar. On je zbog klasične promjene godišnjih doba u svim dijelovima Republike Srpske najhladniji mjesec u godini.

Prema podacima mjerenim u proteklih 120 godina u Banjoj Luci, januar je u 62 odsto godina bio najhladniji mjesec. Srednja mjesečna temperatura vazduha je u većem dijelu Bosne i Hercegovine u granicama „negativne nule“, u Banjoj Luci – 0,3 stepena Celzijusa, a na jugu Hercegovine od četiri do pet stepeni. Podsjetićemo da je apsolutna minimalna temperatura u Banjoj Luci izmjerena 7. januara 1947. godine, kada je živa u termometru pokazala -28,4 stepeni Celzijusa.

U takvim vremenskim uslovima, reklo bi se, poljoprivrednici nemaju šta da rade. Ali, nije tako. Vrijedni ljudi na selu, i u ovom mjesecu obavljaju mnoge itekako važne poslove.

Ratari: Da voda ne leži

Ako zemljište za sjetvu proljetnih usjeva nije poorano jesenas, ore se sada, naravno, pod uslovom da vremenske prilike i vlaga zemljišta to dozvoljavaju. Prije oranja rasturaju se stajnjak i mineralna đubriva. Ako otopli, na parcelama sa ozimim usjevima gdje se zadržava voda, suvišnu vodu treba odvesti pravljenjem brazda (plugom) ili jaraka (motikom ili ašovom). Na tlu gdje se pojavila ledena pokorica, treba je razbijati.

Početkom svake godine prave se planovi za proljetne i ostale radove tokom godine. Nabavlja se reprodukcioni materijal: sjemena, đubriva, zaštitna sredstva, rezervni dijelovi i ostalo što je potrebno za proljetnu sjetvu. Kontroliše se stanje uskladištenih proizvoda.

Povrtari: Sjetva u lijehe

Pripremaju se zaštićene lijehe za sjetvu rasada. Sije se paprika te rani kupus i ostale kupusnjače u zaštićen prostor za proizvodnju rasada. Krtole krompira se naklijavaju za ranu proizvodnju.

Vrši se priprema za narednu vegetativnu sezonu. U plastenicima i staklenicima obavljaju se sve potrebne pripremne radnje. Prave se planovi proizvodnje, sređuju se mašine i alati, nabavljaju se potrebni materijali – đubrivo, sredstva za zaštitu bilja i sadni materijal. Ukoliko eventualno na polju ima kelja pupčara, praziluka, rena, treba ih brati ako nema snijega i zemlja nije smrznuta.

Stočari: Svježa hrana na jelovniku

Preživarima je potrebno obezbijediti pored sijena i nešto stočne hrane u obliku korijenasto-krolastih biljaka i manje količine koncentrovane hrane. Koncentrat može biti gotova fabrička smješa, a ako je nemate, stoci se daje prekrupa od ječma, kukuruza i zobi u podjednakim količinama. U jelovnik svoje stoke uključite sve popularniju stočnu hranu – tritikale.

Suprasne krmače se hrane raznovrsno i strogo se pazi da hrana ne bude smrznuta ili buđava. Silaža se daje svoj stoci, jer uz kvalitetno sijeno predstavlja najbolju hranu.

Ovce se pare za ljetno jagnjenje. Dobri stočari uvijek paze pod kakve ovnove pripuštaju svoje ovce jer od toga u velikoj mjeri zavisi kakav će podmladak dobiti.

Kokoškama u ovim mjesecima daje se kombinovana koncentrovana hrana i dobro se utopljavaju, tako da temperatura ne padne ispod +12 stepeni Celzijusa.

I na kraju jedno veoma važno upozorenje stočarima. Januar je mjesec kada stočari u brdsko-planinskim krajevima moraju imati u vidu da se gladni vukovi približabaju selima, upadaju u torove i prave velike štete. Kako se zaštititi? Svako će to učiniti prema svojim uslovima i mogućnostima, ali dobar smještaj stoke je dobra garancija sigurnosti. I dobri psi mogu biti od velike koristi.

Voćari i vinogradari: Zimska rezidba…

Izvodi se zimska rezidba i sadi se voće (ako je zemljište ocjedito i temperatura vazduha pozitivna). Plodovi u skladištu se pregledaju i klasiraju.

Obavljaju se pripreme za izvođenje radova u voćnjaku tokom zime, proljeća pa i ljeta. Pod ovim pripremama podrazumijeva se utvrđivanje i nabavka potrebnih mineralnih i organskih đubriva, sredstava za zaštitu, herbicida, voćnog sjemena, podloga, kalem-grančica, reznica i sadnica. Popravlja se mehanizacija, alat i ambalaža.

Kada sniježni pokrivač nije visok i temperature nisu izuzetno niske i u voćnjaku se mogu izvršiti neki radovi kao što su: đubrenje organskim i mineralnim đubrivima i obrada zemljišta, ako nije obavljena u toku jeseni, priprema zemljišta za sadnju voćaka (rigolovanje ili kopanje jama), krečenje starih i dotrajalih stabala, zaštita zasada jagoda od golomrazice prekrivanjem slamom, odstranjivanje dvogodišnjih izdanaka iz zasada maline i kupine.

Nabavljaju se stubovi, kolje, žica i drugi materijali potrebni za vinograd u toku godine. Završava se rigolovanje zemljišta za podizanje mladih vinograda. Pripremaju se mjesta za sadnju ožiljenih kalemova. Stajnjak se utovara, prevozi i istovara orezana loza. Vrši se popravka naslona. Čiste se kanali i uređuju putevi. Skidaju se reznice. Kontrolišu se trapovi ako je sadni materijal blagovremeno nabavljen.

U vrtu i na okućnici: Kako ruže zimuju?

Hladni zimski dani su najpogodnije vrijeme da se u vrtu prebace gomile komposta i da se đubri stajnjakom i mineralnim đubrivima.

Ruže treba redovno kontrolisati da li su zaštićene od zime i da li su u dobrom stanju.

Ako je snijeg napadao u velikim količinama, četinare i ostalo ukrasno grmlje i manja stabla treba otresanjem osloboditi sniježnog tereta.

Ljetno bilje (pelargonije, fuksije i viseće karfiole), koje je spremljeno u podrumu, povremeno zalivati. Takođe, zalivati povremeno ukrasno bilje u malim buradima (oleander, mirtu, aukubu).

Piše: Petar Ilić, zamjenik glavnog i odgovornog urednika „Poljoprivrednog kalendara“