Ljubica Arsić je rođena na Svetog Nikolu 1955. godine u Beogradu. Diplomirala je na Filološkom fakultetu na grupi za Jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik. Profesorka književnosti, dobitnica Andrićeve nagrade, nagrade Žensko pero, „Laza Kostić“ i mnogih drugih u svom poslednjem romanu „Rajska vrata“ pripoveda jednu od onih priča koje nas začuđuju i koje volimo da prepričavamo: realistične, ljudske, dirljive. Knjiga poručuje da će svaka tajna biti otkrivena, kritikuje porodični zavet ćutanja koji nam oduzima pravo na sreću. Ovaj roman bio je u najužem izboru za Ninovu nagradu 2015. godine.
A šta čita Ljubica Arsić i koliko često?
„Volim da čitam, u tome uživam i sigurno nedeljno pročitam najmanje tri knjige. Čitanje je veoma važan deo mog života i bez njega ne bih mogla da zamislim sebe, od ranog detinjstva pa do sad. Najomiljenija knjiga, hm? Teško pitanje jer ih ima mnogo – Džojsove pripovetke Mrtvi, Hulio Kortasar sa svojim pričama, roman Ernesta Sabata O junacima i grobovima, roman Majstor i Margarita Bulgakova, Ipak, ako bi trebalo da izdvojim jednu knjigu to bi bila Gogoljeva, na primer njegov roman Mrtve duše jer je u njemu sadržano sve ono čemu se divim i što kod pisca smatram genijalnim: navodna lakoća pripovedanja, tahahni humor, smelost u slikanju junaka, neverovatno poznavanje čoveka i ono što je kritičarima najmilije, a to je slika epohe, ruskog i svekolikog čoveka„, rekla nam je.
Pitali smo je i kao profesorku književnosti šta preporučuje kao obavezno štivo za čitanje do punoletstva.
„Osamnaest godina je pristojna crta koja podrazumeva priličnu načitanost i zato do nje treba stići sa izborom velikana koji nudi srednjoškolska lektira. Sa osamnaest godina već si čovek i zato ne sitničari kad je tvoj čitalački špajz u pitanju, napuni ga što je više moguće dobrim knjigama„, pojasnila je i izdvojila tri knjige:
1. „Lovac u žitu“ – Džerom Dejvid Selindžer
To knjiga na kojoj su stasavale generacije, a koja opisuje ono što je glavni tinejdžerski problem – neprilagođenost, traženje onog što će nas odrediti kroz život, muke odrastanja…
2. „Dnevnik Ane Frank“
Sudbina male Jevrejke koja u Drugom ratu vodi dnevnik kao dokaz svog postojanja potresna je i važna priča o značaju svakog života: Ova knjiga podseća nas na ljudskost i saosećanje, dramu koja može da se događa i u detetu.
3. „Bašta sljezove boje“ – Branko Ćopić
Ovo je poetična knjiga o detinjstvu, a ono što je čini izuzetnom jeste Ćopićev nostalgični humor, ona toplina kad nam neko ko nas voli priča o nečemu što treba da zapamtimo.
Ne propustite i ostale preporuke knjiga!
_______________
Najnovije i najzanimljivije vesti iz sveta zabave, kulture, muzike, filma, lifestyle, putovanja i seksualnosti pratite na našoj Facebook stranici – MONDO Zabava, kao i na Twitteru @Mondo_zabava.